Đurović: Vlada da limitira maksimalne naknade članovima borda u državnim kompanijama

Upravljati nekom kompanijom ili biti član borda je vrlo odgovorna funkcija koja se ne smije olako shvatiti jer upravljačke strukture odlučuju o sudbini kompanija i trasiraju njihov razvojni put, kazao je potpredsjednik URE Goran Đurović.
Upravljati nekom kompanijom ili biti član borda je vrlo odgovorna funkcija koja se ne smije olako shvatiti jer upravljačke strukture odlučuju o sudbini kompanija i trasiraju njihov razvojni put, kazao je potpredsjednik URE Goran Đurović.
On je reagovao na podatke iz istraživanja „Centra za demokratsku tranziciju (CDT)“, o imenovanjima u državnim kompanijama.
Đurović je istakao da su Crnoj Gori potrebni ljudi koji imaju kako radno tako i životno iskustvo u vođenju kompanija.
„Činjenica je da u ovom trenutku imamo pojedince u samim upravljačkim strukturama čija biografija ne odgovara poziciji koju pokrivaju“, navodi Đurović.
Kaže da se takođe mora voditi računa i o naknadama članova borda i zato predlaže Vladi da limitira maksimalne iznose kako bi se izbjegle anomalije da oni imaju višestruko veća primanja od premijera ili ministara a nepristojno veća u odnosu na prosječne zarade građana.
„Svi u novoj vlasti moraju na svome primjeru pokazati odgovornost i racionalan pristup trošenju sredstava. Ovdje ne smijemo ići u populizam i očekivati da stručni ljudi rade za male nadoknade ili besplatno jer je to nerealno i vodi ka potencijalnoj korupciji stoga se treba uraditi jasna analiza koja bi pokazala koji su to iznosi koje država treba da prihvati i eventualne nagrade za uspješno poslovanje. Jedini model oživljavanja posrnulih kompanija jeste uvođenje korporativnog upravljanja i jasnih i mjerljivih rezultata koji će sa sobom nositi i sankcije ali i nagrade“, kazao je Đurović.
Naglasio je i da Crna Gora godinama kuburi sa nedostatkom kvalitetnih kadrova i da nema prostora da kadrira ljude shodno njihovoj partijskoj pripadnosti a da zanemari njihovu stručnost.
„Ovo je bila velika mana bivše vlasti jer su slijepo imenovali svoje kadrove a zanemarivali sve druge koji ne misle ili ne glasaju kao oni. Narod u Crnoj Gori želi da vidi diskontinuitet od takve politike a to zahtijeva da nova većina pokaže širinu i prihvati sve stručne pojedince ma kako se oni izjašnjavali i glasali“, kaže Đurović.
Zaključuje da je ovo istraživanje CDT-a još jednom pokazalo važnu i korektivnu ulogu u društvu koje imaju NVO i ohrabrio ih da nastave svoj rad jer, smatra Đurović, kritika je nekada mnogo značajnija od pohvale.
