Kvalitetno obrazovanje i zdravstvo dostupno svima

Obrazovanje je stub razvoja svakog društva. URA se od osnivanja zalaže za reforme u obrazovanju koje uključuju kvalitet i dostupnost obrazovanja svima, uz razvijanje obrazovne infrastrukture, tj. stvaranje što boljih uslova za učenje i obrazovanje. Kvalitetno i svima dostupno obrazovanje ključni je faktor u izgradnji društva znanja i jednakih šansi i za njih se treba zalagati konstantno 365 dana u godini.

URA se zalaže za:

• Dostupnost obrazovanja svoj djeci
• Veća ulaganja u inkluzivne politike (posebno za RE populaciju, djecu sa smetnjama u razvoju, ruralne sredine)
• Izmjene Zakona o visokom obrazovanju ( propisivanje strukture studija 3+1+1)

U osnovnim međunarodnim dokumentima i konvencijama obrazovanje je svrstano u osnovna ljudska prava i ono je uslov socijalnog napredovanja, ekonomskog blagostanja, socijalne integracije. Kvalitet života građana zavisi od kvaliteta i dostupnosti obrazovnih ustanova i mogućnosti da sva djeca budu uključena u dobro organizovan, kompetitivan i dostupan sistem obrazovanja.  Dostupnost obrazovanja svoj djeci Crne Gore Ustavom je zagarantovana i podsticana dokumentima Ujedinjenih nacija: Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnima pravima (Ujedinjene nacije, 1966, SFRJ je Pakt ratifikovala u julu 1971) u kome izričito stoji da “države članice ovog pakta priznaju svakom licu pravo na obrazovanje”. Smanjenje socijalnih i regionalnih razlika i osposobljavanje djece i mladih za život u savremenom društvu kroz razvoj relevantnih vještina i kompetencija ključni su pravci razvoja crnogorskog obrazovnog sistema u budućnosti.

Kad je dostupnost obrazovanju u pitanju javljaju se problemi koji pogađaju ranjive kategorije, prije svega djecu RE populacije i osobe sa invaliditetom, ali i djecu iz udaljenih ruralnih područja koja moraju da pješače do škole.

Pristup obrazovanju još uvijek nije jednak za sve u Crnoj Gori. Mada se 96% djece upisuje u osnovno obrazovanje, i dalje ostaju značajne razlike kada su u pitanju marginalizovane grupe, naročito romska djeca, čije su stope pohađanja osnovnog i srednjeg obrazovanja niže. Podaci pokazuju da svega 7% romske djece nastavlja školovanje nakon sticanja osnovnog obrazovanja, a svega 16% pohađa predškolsko obrazovanje i vaspitanje. Navedeno povlači potrebu za većim ulaganjem u inkluzivne politike, naročito na nižim nivoima obrazovanja, kako bi se djeci iz ranjivih zajednica obezbijedila jednaka polazna pozicija.

Crna Gora je postigla značajan napredak u staranju da se djeca sa smetnjama u razvoju upisuju i pohađaju redovno obrazovanje sa svojim vršnjacima, a broj djece sa smetnjama u razvoju koja se upisuju u redovne osnovne škole u stalnom je porastu od 2009. godine. Međutim, i dalje postoje veliki izazovi, u smislu pristupa školama i kvaliteta obrazovnih usluga koje se pružaju djeci sa smetnjama u razvoju. Takođe, veoma mali broj djece sa smetnjama u razvoju pohađa predškolske ustanove i prelazi iz osnovnog u srednje obrazovanje. Pored toga, pitanja nedostatka ili nedovoljne pouzdanosti podataka o broju djece sa smetnjama u državi predstavlja ozbiljnu prepreku u kreiranju intervencija koje imaju za cilj obezbjeđivanje punog obuhvata (Podaci iz Strategije reforme obrazovanja za period 2025-2035. Ministarstva prosvjete)

Kvalitet obrazovanja je oblast veoma važna za Evropsku uniju zbog toga što je kvalitetno obrazovanje direktno povezano sa ekonomskim razvojem i društvenom kohezijom jedne zemlje. Evropska unija je zbog toga pokrenula mnogobrojne inicijative kako bi pomogla zemljama članicama, ali i zemljama kandidatima da modernizuju svoj sektor obrazovanja. Jedan od strateških ciljeva Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji odnosi se na visokokvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče cjelovit razvoj djece. Cilj je i da svi zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama jednako i u punoj mjeri podržavaju kvalitet i pravičnost obrazovanja i razvijaju ključne kompetencije i vještine učenika, te da stvaraju adekvatne infrastrukturne uslove i nastavna sredstva.

 Od kvaliteta obrazovanja zavisi budućnost svakog društva zato treba vrijedno raditi na unapređivanju obrazovnog sistema od predškolskog do visokoškolskog nivoa. Reforme crnogorskog obrazovnog sistema pokrenute početkom 21. vijeka dale su izvjesne rezultate ali se mora više i bolje. Kroz obrazovne i nastavne programe uvoditi kvalitetne sadržaje, razvijati kritičku svijest i mišljenje kod učenika, stvarati slobodnog i odgovornog građanina. Potrebno je podići ugled i standard prosvjetnih radnika, tako da najbolji đaci upisuju fakultete koji ih osposoblajvaju za prosvjetni poziv.

Što se tiče reforme visokog obrazovanja neophodno je usvojiti novi Zakon o visokom obrazovanju kojim bi se propisala struktura studije 3+1+1 (osnovne+specijalističke+ magistarske) i zamijenila postojeća 3+2 (osnovne+master) koja je uspostavljena izmjenom Zakona o viskom obrazovanju 2017. godine i koja je primoravala studente da do prve na tržištu rada upotrebljive diplome moraju da studiraju pet godina,a ne četiri kao do 2017.

URA je posvećena izgradnji zdravog društva jednakih šansi, u kojem svako ima pravo na kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu. Započeli smo reforme koje su unaprijedile zdravstveni sistem, učinile ga transparentnijim i otvorenijim prema građanima, i nastavljamo da gradimo sistem u kojem je zdravlje prioritet svake politike. Da bi Crna Gora postala pravedno društvo, zdravstvo mora biti oslobođeno partijskog zapošljavanja, neefikasnosti i nepravdi, a usmjereno na potrebe pacijenata i dostojanstvo zdravstvenih radnika.

URA se zalaže ZA:

• Besplatnu i dostupnu osnovnu zdravstvenu zaštitu za sve građane — da svaki građanin, bez obzira na mjesto stanovanja i materijalni status, ima pristup osnovnim pregledima, lijekovima i dijagnostici.
• Regulisanje maksimalne cijene ljekova (definisanje cjenovnih limita zasnovanih na uporednim cijenama u okruženju i referentnim tržištima)
• Reformu sistema upravljanja u zdravstvu — rukovodeće funkcije u bolnicama i domovima zdravlja mogu obavljati samo stručni kadrovi, bez političkog Uticaja, koji su izabrani na osnovu znanja, integriteta i iskustva
• Vraćanje dostojanstva zdravstvenim radnicima — povećanje plata, ulaganja u edukaciju, specijalizacije i bolje radne uslove, kako bi se zaustavio odlazak ljekara i medicinskih sestara
• Digitalizaciju i transparentnost sistema — elektronski kartoni i zakazivanje pregleda, manje čekanja, jasan uvid u liste čekanja i prava pacijenata.
• Obnovu i opremanje zdravstvenih ustanova — ulaganje u novu opremu, energetski efikasne i moderne bolnice i domove zdravlja.

Svaki građanin ima pravo na osnovnu zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije i dodatnih skrivenih troškova. URA će obezbijediti da pregledi kod izabranih ljekara, osnovna dijagnostika i esencijalni lijekovi budu dostupni i besplatni, bez obzira na mjesto prebivališta ili finansijske mogućnosti. Pristup zdravlju mora biti jednak za sve.

U Crnoj Gori su ljekovi često skuplji nego u zemljama regiona, što opterećuje i građane i zdravstveni sistem. Regulisanjem maksimalnih cijena ljekova- kroz zakonski određene cjenovne limite zasnovane na uporednim cijenama u okruženju i referentnim tržištima-država može spriječiti neosnovano visoke cijene i povećati dostupnost terapije. Ova mjera bi omogućila pravednije troškove za pacijente i građanima da ne plaćaju isti lijek, dva ili tri puta skuplje nego u zemljama u region.

Zalažemo se se depolitizaciju rukovodstva u bolnicama i domovima zdravlja. Rukovodioci moraju biti birani isključivo po stručnosti i iskustvu, a ne po partijskoj pripadnosti. Shvatajući da radnici u zdravstvenom sistemu čine njegovu okosnicu, URA će nastaviti borbu za povećanje zarada, kvalitetnije uslove rada i plaćene specijalizacije kako bi zdravstveni radnici ostali u Crnoj Gori i bili spremni da pruže najbolju moguću njegu građanima. Efikasnost zdravstvenog sistema i zadovoljstvo pacijenata prioritetno je potrebno pospješiti kroz digitalizaciju zdravstvenog sistema. Digitalizacija zdravstva znači više vremena za pacijente i manje birokratije, a istovremeno suzbija mogućnosti za korupciju i „preko reda“.

Dostupna i funkcionalna zdravstvena infrastruktura, za koju ćemo se zalagati, konkretno znači: izgradnju i rekonstrukciju regionalnih bolnica i urgentnih centara u urbanim središtima (npr. Bar, Budva, Pljevlja), uz hitnu i neodložnu modernizaciju postojeće opreme; rekonstrukciju i digitalizaciju domova zdravlja, uključujući mobilne timove za udaljena sela; sistem hitne pomoći koji brzo i efikasno stiže do svakog pacijenta – kroz obnovu voznog parka i savremene dispečerske sisteme